Disciplina i snaga volje

Vjerojatno ste se već i sami susretali sa sljedećom situacijom: Na početku novog projekta, cilja ili pothvata bacili ste na posao puni entuzijazma. Ali nakon obećavajućeg starta, energija vam popušta i vi odugovlačite s rješavanjem zadataka ili ih rješavate samo polovično.

Stoga ne čudi, što se mnogi bore sa samodisciplinom.

U nastavku vam donosimo informacije i sugestije što je zapravo disciplina i zašto imamo poteškoća biti disciplinirani. Jer znanje o tome olakšava razvoj učinkovitih protumjera. Na koncu upoznat ćemo Vas s par praktičnih savjeta, kako se ubuduće disciplinirati.
Što mislite o disciplini?

Za mnoge disciplina više asocira na nešto negativno, kao što su primjerice

• vojnički dril
• bezuvjetna poslušnost
• napor
• nikakva zabava
• strogost
• stega
• kazna
• itd

Isto tako u Anićevom rječniku naći ćemo pod pojmom disciplina: a.) ukupnost pravila ponašanja nametnutih članovima organizacije ili nekog mnoštva b.) pokoravanje tim pravilima; stega, red, poslušnost

Ide li vaše razmišljanje o disciplini u tom smjeru? Ako je odgovor da, vrijeme je da pozitivno definirate pojam discipline.


Što je disciplina?

"Disciplina je vladanje nad vlastitom voljom, osjećajima i sklonostima kako bi se nešto postiglo."

Ovako postavljena definicija dobro je polazište, iako i ona polazi od vladanjem nad nečim, dakle neka vrsta stege – ali ona ima dodatak "kako bi se nešto postiglo".

Dakle, disciplina nije nešto što je sveobuhvatno, već se može odnositi na nešto određeno, primjerice, postizanje zadanog cilja ili okončanje projekta.


Disciplina i moć
Disciplina nam se može izvana nametnuti, primjerice od ljudi koji su na visokim položajima, kao što su profesori ili nadređeni.

Onaj tko je u djetinjstvu doživio posljedice svoje nediscipliniranosti možda se kao odrasla osoba odlučio ne prihvaćati autoritete. I ako ima strogog nadređenog, koji pedantno cijeni discipliniranost, on tu riječ više ne može čuti.

Zato nova misao: Samodisciplina je povezana s vašom moći! Dakle, u suštini radi se o nečemu, što nazivamo Vašom slobodnom voljom.

"Suština slobodne volje nije ona sloboda, kojom činimo ono što želimo, već u snazi, da učinimo ono što mora biti učinjeno, unatoč unutarnjim protivljenjem."

George MacDonald

Ili drukčije rečeno:

"Who is driving the bus?" ("Tko zapravo vozi autobus?")

Richard Bandler



Samodisciplina znači, imati moć nad samim sobom

Kako bi u budućnosti stekli što bolju samodisciplini, od ključne je važnosti da discipline shvatimo kao znak moći, koju imamo nad sebi samima. Ukoliko si što jasnije možemo predočiti da je tema disciplina nama samima potrebna time će nam biti lakše nešto promijeniti u našem ponašanju ili primijeniti koji savjet o kojima pišemo u drugom dijelu.

Prije toga pogledajmo što su mogući uzorci manjkave samodiscipline.
Zašto tako teško usvajamo biti disciplinirani

Od rješavanja nekog zadatka kojeg smo se prihvatili gotovo sve naš može odvući. Dal' je to cvijeće što moramo zaliti ili je tiskač kojeg dopuniti novim novim papirom, ili e-mail sandučić kojeg moramo prvjeriti na nove poruke, ili…ili…ili…

Uzroci tome mogu biti, primjerice:

• nedostatak motivacije / stimulacije
• nedostatak smisla
• inat
• nešto drugo je važnije ili ugodnije
• unutarnja, nesvjesna opiranja

5 savjeta za samodisciplinu:

1. Vodite mali disciplinski dnevnik

Savjetujemo da najprije ispitate stvarno stanje vaše samodiscipline. Naime, postoji mogućnost da vam ne manjka discipline već da ste samo prekritični, jer vidite samo ono što nije u najboljem redu. Ako kroz neko određeno vrijeme vodite evidenciju o tome, moći ćete bolje procijeniti koliko ste zbilja disciplinirani.

Kod osoba koje su uvjerene da nemaju ni malo discipline, uvijek postoje područja gdje su dosljedni, primjerice, hobija ili nekim strastima. Prepoznavanje tih područja, olakšati će pronalazak rješenja kako bi bili disciplinarniji.

Za tu analizu možete upotrijebiti običan kalendar gdje ćete ukratko zabilježiti kada ste tijekom dana bili dobro disciplinirani a kada niste, ili možete osmisliti znak za “disciplina OK” i “disciplina nije OK” koje ćete potom unijeti iza pojedinih zadataka i obveza kojih ste se toga dana dohvatili.

Ukoliko imate više vremena, pomoći će vam bilješke o zadacima i okolnostima u kojima ste zadatke rješavali. Te će vam bilješke dati vrijedne upute što vam olakšava a što otežava biti discipliniranim.

Pokušajte ciljano prepoznati koje su vaše podsvjesne strategije protivljenja.

•   Kako ste točno nedisciplinirani?
•   Što činite kada pokušavate izbjeći zadatke?
•   Kako se date smesti?
•   I kako se pri tome osjećate?

Prepoznavanje vlastite strategije protivljenja omogućiti će vam da budete pažljiviji i budniji kako bi prepoznali momente u kojima počinjete izbjegavati zadatak. A to će vam pomoći da prekinete taj negativan automatizam.


2. Stvorite okolnosti za jačanje samodiscipline

Ukoliko želite nešto postići morate stvoriti okolnosti kako bi ostvarili zadane ciljeve i zadatke. Mnogi ljudi počinju rješavati zadatke ili ciljeve u takim okolnostima da su već unaprijed osuđeni na neuspjeh. A onda se ne morate čuditi ako ste nedovoljno disciplinirani.

Vrlo često se događa da se poduzima nešto što nije vremenski ostvarivo, jer svatko ima i druge važne obveze. Drugi klasičan primjer je radno okruženje. Ako primjerice želite napisati knjigu morate imati svoj mirni kutak gdje ćete moći nesmetano raditi. Ometanje drugih ukućana stalno će vas bacati iz koncentracije i ne samo da će otežavati izdržljivost već i sami rad. Ili ste, primjerice, na sebe preuzeli vodstvo nad nekim projektom a da ne znate točno što vas očekuje. Prepoznajete da vam nedostaje određeno znanje. Volja za disciplinom neće biti dovoljna ukoliko ne usvojite potrebna znanja i vještine.

Stoga analizirajte vašu konkretnu situaciju pomoću odgovora na sljedeća pitanja:

•   Što mi je točno zadatak?
•   Što mi je konkretno potrebno za pokretanje rješavanja tog zadatka?
•   Što mi je točno potrebno za okončanje zadatka?
•   Što moram teoretski znati?
•   Što moram praktično znati?
•   Kakvo mora biti radno okruženje koje bi omogućilo rješavanje zadatka?
•   Itd.

Važno je, da se prije svakog cilja dobro upoznate sa zadanim zadatkom i razmotrite sve preduvjete koji su potrebni za rješavanje. Potom izradite konkretnu checklistu prema kojoj ćete dalje postupati.


3. Učinite sve kako bi vam disciplina što lakše pala

• Osigurajte potrebnu motivaciju. Objasnite sami sebi zašto morate ili želite ispuniti zadatak. Za sebe formulirajte smisao tog zadatka.
• Pokušajte zadatak riješiti u povoljno vrijeme. Savjetujemo vam da zadatke koji iziskuju intelektualne sposobnosti planirate u ono doba dana kada se koncentrirani i svježi.
• Razmislite o mogućim pomagalima i poticajima koji bi vam bili korisni.Što bi vam stvar moglo olakšati? Koga možete pitati za pomoć?
• Pokušajte stvoriti uvjete koji će vam nerješavanje učiniti nemogućim ili barem jako teškim. Primjerice, kladite se ili navijestite svima da ćete zadatak riješiti.
• Predočite si negativne posljedice koje slijede ukoliko zadatak ne riješite. Čime se morate suočiti ako zadatak odgađate?
• Itd.

Mnogi si stvar s disciplinom otežavaju tako što imaju “dječja” očekivanja – sve nam mora činiti zadovoljstvo. Ako i vi pripadate ovoj skupini budite za komadić više odrasliji, i uvjerite sami sebe da se neki zadaci jednostavno moraju riješiti, jer odugovlačenje samo će produljiti “nezabavno vrijeme”.


4. Nagradite sami sebe

Savjet da nagradite sami sebe nakon uspješnog okončanja zadatka nije ništa novo, ali je jako djelotvorno. U trenucima kada osjećamo da disciplina opada primamljiva nagrada pomoći će prebroditi kritično stanje. Nagrade mogu biti: nešto lijepo, što si želimo kupiti, neka aktivnost na koju ćemo pozvati sami sebe ili nešto treće.

Ovdje valja skrenuti pozornost na sljedeće točke:

• Neka vam nagrada bude velika ali ne prevelika. Ono čime ćete se nagraditi neka uvijek bude proporcionalno težini zadatka ili vašem uloženom trudu. Sami odlučite što je adekvatna nagrada.
• Nakon ispunjenog zadatka, održite obećanje koje ste dali sami sebi. Mnogi predvide neku nagradu ali onda ipak, na koncu, nakon odrađenog zadatka, ne ispune si želju. Na duge staze to djeluje frustrirajući. Ako tu opasnost vidite kod sebe, onda potražite nekog tko će vaše nagrađivanje preuzeti na sebe.
• Spriječite nagrađivanje ako zadatak niste ostvarili. To je druga varijanta: nagradu ćete ubosti ovako ili onako. I u ovom slučaju možete zatražiti od nekoga sa strane.
• U nagradi uživajte s punom sviješću. Budite zadovoljni sami sa sobom. Budite ponosni. Osjetite da se nagradu iskreno zaslužili.

5. Aktivno se protivite vlastiom protivljenju

Unatoč svim navedenim čimbenicima može se dogoditi da ne uspijete upravljati vašom disciplinom. U tom slučaju savjetujemo da podrobnije razmotrite što vas sprječava.

U većini slučajeva to su unutarnja opiranja.

Razmislite o sljedećem:

• Što može biti uzrok da taj zadatak ne želite obaviti? Jesu li to primjerice realne ili izmišljene opasnosti, ili unutarnji razlozi kao što su inat ili lijenost?
• Jeste li možda previdjeli nešto što vas sprječava da obavite zadatak? Razmislite još jednom vanjske okolnosti, ali isto tako i unutarnje čimbenike kao što su znanje, sposobnosti...
• Imate li možda kakvu korist ako zadatak ne obavite? Što slijedi nakon tog zadatka? Od čega ću se zaštititi ako ga ne riješim?
• Koji dio u vama blokira napredak? A koji se želi pozabaviti zadatkom? Što može biti uzrok za taj konflikt ii na koji se način možda može riješiti?

Prepoznavanje i otkrivanje uzroka otpora, često je vrlo teške, jer su oni u pravilu podsvjesni. Savjetujemo da o tome razgovarate s nekim tko nije u kontaktu sa zadatkom. Jer tako ćete sigurno dobiti nove impulse.

(Izvor: www.poslovnamreza.hr)