Pratite nas na Facebook-u

7. ruj 2011.

Krumpir i zdravlje

Na sam spomen krumpira mnogi odmah pomisle na nezdravu hranu, debljanje i prazne kalorije. Novo istraživanje stalo je u obranu ove namirnice!Štoviše, krumpiri bi mogli postati nova superhrana. Dvije porcije krumpira dnevno mogu sniziti krvni tlak i, što je još bolje, uopće ne debljaju! Krumpir pripremljen u mikrovalnoj, bez maslaca, ulja ili kečapa, najbolji je za zdravlje, tvrde znanstvenici. Prihvatljivi su i pečeni krumpir, kao i kuhani te pire.

Dobre učinke na krvni tlak krumpir je pokazao u istraživanju u kojem je sudjelovalo 18 muškaraca i žena, koji su jeli šest do osam krumpira veličine loptice za golf za ručak ili večeru kao dio redovite prehrane. Većina testiranih imala je prekomjernu težinu ili je bila pretila, te redovito pila lijekove za snižavanje tlaka.

Nakon mjesec dana značajno im je pao krvni tlak, što je znanstvenike navelo na zaključak kako krumpiri mogu dodatno pomoći tamo gdje tablete više ne mogu djelovati. Također, nijedan od ispitanika nije se udebljao tijekom ispitivanja.

Iako je u istraživanju korišten ljubičasti krumpir, toliko mali da sadrži samo 12 kalorija, istražitelji vjeruju da i običan krumpir ima pozitivne učinke na zdravlje.

Upozoravaju – trebaju biti kuhani (idealno u mikrovalnoj) i obavezno s korom, jer se velik dio zdravih i po krvni tlak poželjnih sastojaka nalazi upravo u njoj.

Prethodna su istraživanja pokazala da krumpir sadrži sastojak sličan onom u lijekovima za reguliranje krvnog tlaka.

(Izvor: www.net.hr)

Umor i bezvoljnost- nađite uzrok

Unatoč tome što slijepo slijedimo pravilo o konzumiranju najmanje pet namirnica dnevno, znanstvenici upozoravaju kako mnogima od nas i dalje kronično nedostaje potrebnih vitamina i minerala.

Iako nam je toliko puta savjetovano da se kroz prehranu potrudimo u organizam unijeti što više vitamina i minerala, to ponekad nije dovoljno, u čemu nam mogu pomoći razne tablete i nadomjestci za prehranu. I zbilja, nedavno provedeno istraživanje je pokazalo kako ćemo se od prehlade oporaviti 40 posto brže ako uz redovitu prehranu uzimamo tableta koje sadrže cink.

No, koji su ostali simptomi o oboljenja koja ukazuju na nutritivni deficit? Otkrit ćemo vam koji vitamini i minerali vašem tijelu nedostaju i kako ih nadomjestiti.

Umor


Deficit: Željezo
Drugi simptomi: Slaba koncentracija, slab apetit, blijeda koža, tamni krugovi oko očiju.
Preporučena dnevna doza:14.8mg za žene i 8.7mg za muškarce.
Zašto ga trebamo: Željezo pomaže u stvaranju crvenih krvnih ćelija. Komponenta je hemoglobina, koji prenosi kisik u tijelu.
Kome je potreban: Nedostatak željeza jedan je od najčešćih prehrambenih poremećaja, a zbog menstruacije od anemije pati 18 posto žena. Ostali kojima nedostaje željeza su ljudi koji boluju od krvarenja u crijevima, kojima je dijagnosticiran peptički ulkus (čir) ili koji konzumiraju aspirin.
Gdje ga možemo pronaći: Crveno meso, jaja, zeleno lisnato povrće. Vitamin C pomaže u apsorbciji željeza, pa je preporučljivo da uz meso popijete čašu soka od naranče.


Svrbež kože


Deficit: Cink
Drugi simptomi: Slabo krvarenje iz rana, bijeli tragovi na noktima.
Preporučena dnevna doza: 7mg za žene i 9.5mg za muškarce.
Zašto ga trebamo: Cink pomaže u proizvodnji novih ćelija i enzima te je esencijalan za liječenje rana. Znanstvenici ga također povezuju s zdravom proizvodnjom sperme.
Kome je potreban: Trećini svjetske populacije cink kronično nedostaje, a to se ponajviše odnosi na djecu i tinejdžere koji imaju slabu prehranu, trudnice i starije osobe. Vegetarijanci bi također trebali imati na umu da žitarice koje sadrže kemikalije fitate blokiraju apsorbaciju cinkom bogate hrane. Dodaci prehrani koji sadrže željezo također ometaju apsorpciju cinka.
Gdje ga možemo pronaći: Cink možemo naći u hrani kao što je nemasna govedina, riba, orašasti plodovi, perad, žitarice, voće poput banana i avokada, povrće kao što je cvjetača, krastavci, slatki krumpir, špinat, i nemasni mliječni proizvodi. Dnevnu dozu cinka možete dobiti iz samo jedne kamenice ili iz 200g teškog goveđeg odreska.

Upala jezika


Deficit: Riboflavin (Vitamin B12)
Drugi simptomi: Suhoća i pucanje kože oko usta i nosa.
Preporučena dnevna doza: 1.1mg za žene i 1.3mg za muškarce.
Zašto ga trebamo: Vitamin B12 kožu, oči i živčani sustav održava zdravima.
Kome je potreban: Jedno od deset odraslih osoba priznalo je da u svoj organizam unose premalo vitamina B12.
Gdje ga možemo pronaći: Mlijeko, jaja, riža, žitarice. Velika čaša polu obranog mlijeka (oko 300ml) daje vam nešto manje od pola preporučene dnevne doze vitamina B12, baš kao i 150g pečenice sa žara.


Bol u leđima i nogama


Deficit: Vitamin D
Drugi simptomi: Bol u kukovima, krhke kosti.
Preporučena dnevna doza: 10mcg (muškarci i žene).
Zašto ga trebamo: Vitamin D pomaže u razvijanju kostiju i apsorbaciji kalcija u crijevima, a veoma je važan i za očuvanje zdravlja imunološkog sustava.
Kome je potreban: Svima, ali posebice starijim ženama i maloj djeci. Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je kako više od polovice starije populacije ima nedovoljne količine vitamina D u organizmu.
Gdje ga možemo pronaći: Najviše vitamina D dobivamo pri izlaganju sunčevoj svjetlosti. Dvadeset minuta do pola sata boravka na suncu, čije se zrake odbijaju od lice i ruke, i tako triput tjedno, trebalo bi vaše tijelo opskrbiti dovoljnom količinom vitamina D da bez problema možete 'preživjeti' zimu.

Česte infekcije


Deficit: Selenij
Drugi simptomi: Česta razbolijevanja.
Preporučena dnevna doza: 75mcg za muškarce i 60mcg za žene.
Zašto ga trebamo: Selenij čuva zdravlje imunološkog sustava, štiti ćelije od oštećenja i može pomoći u borbi protiv raka, što je pokazalo istraživanje provedeno na čak 42 tisuće Europljana.Selenij je važan i za plodnost kod muškaraca, a njegov nedostatak može dovesti i do lošije kvalitete sperme.
Kome je potreban: Svima, sudeći prema upozorenjima medicinskih stručnjaka.
Gdje ga možemo pronaći: Dnevnu dozu selenija možemo dobiti iz samo sedam brazilskih oraščića.


Tjeskoba


Deficit: Magnezij
Drugi simptomi: Razdražljivost i česte promjene raspoloženja.
Preporučena dnevna doza: 300mg za muškarce i 270mg za žene.
Zašto ga trebamo: Magnezij hranu koju unesemo u organizam pomaže pretvoriti u energiju, ali i osigurava zdravlje paraštitne žlijezde u vratu koja proizvodi hormone važne za zdravlje kostiju. Esencijalan je u očuvanju zdravlja zubiju i kostiju na koje opada 60 posto magnezija koje tijelo sadrži. Ovaj metalni element također je važan u prijenosu živčanih impulsa, kontrakciji mišića i regulaciji tjelesne temperature.
Kome je potreban: Ženama poslije menstruacije i starijim osobama koje tako čuvaju zdravlje kostiju.
Gdje ga možemo pronaći: Samo 90g špinata daje tri četvrtine preporučene dnevne doze magnezija, a možemo ga pronaći u bademima i integralnom kruhu (jedna kriška daje deset posto preporučene dnevne doze).

Rane u ustima


Deficit: Vitamin A
Drugi simptomi: Česte prehlade i infekcije, perut i pahuljasta koža.
Preporučena dnevna doza: 0.7mg za muškarce i 0.6mg za žene.
Zašto ga trebamo: Vitamin A pomaže u borbi protiv infekcija, poboljšava vid te kožu održava lijepom i zdravom.
Kome je potreban: Kronični nedostatak Vitamina A je rijedak, ali njegov nedovoljan unos karakterističan je kod odraslih osoba. S druge strane, trudnicama se savjetuje da e konzumiraju dodatke prehrani koje sadrže vitamin A ili jesti jetricu (koja je prepuna ovog nutrijenta) jer se time povećava rizik od porođajnih defekata. Sudeći prema istraživanju, unos više od 1.5mg vitamina A dnevno tijekom niza godina može znatno ugroziti vaše kosti te povećati vjerojatnost od lomova u starijim godinama.
Gdje ga možemo pronaći: Jetrica, jaja, sir i jogurt sadrže vitamin A.


(Izvor: www.net.hr)

5. ruj 2011.

Zimnica - Ajvar

Sastojci:


Sastojci za 10 porcija:
- 1 kg mesnatih paprika
- 50 dag patliđana
- 15 dag ulja
- 2 češnja češnjaka
- 1 feferon
- sol, papar
- ocat po ukusu

Priprema:


Dobro oprane i obrisane paprike ispečemo na štednjaku ili u pećnici. Kad su pečene, oljuštimo ih i odstranimo sjemenke. Patliđane prerežemo po dužini i poprskamo uljem, te u pečnici pečemo dok ne omekšaju. Ohlađene patliđane oljuštimo i s paprikama i feferonom sameljemo u stroju za meso. Dodamo preostalo ulje, ocat i zdrobljeni češnjak. Sve zajedno kuhamo dok se ne zgusne. Još vruću masu sipamo u staklenke. Prilikom punjenja moramo paziti da ne zaostanu zračni mjehurići. Rubove staklenke obrišemo, prelijemo s malo ulja i povežemo celofanom. Ajvar se može upotrijebiti odmah ili spremiti za zimu.



Izvor: www.kuharica.hr

Recepti - Zimnica

Pod pojmom "zimnica" podrazumijeva se prirodno konzerviranje namirnica samo uz dodatak šećera, octa ili soli, a bez umjetnih dodataka za zimsku sezonu koja nije toliko bogata povrćem.
Budući su danas suparmarketi i veletrgovine omogućile da usred zime jedemo voće i povrće iz dalekih krajeva, jednostavnije je kupiti povrće iz Južne Amerike ili Australije, nego se prepustiti pripremanju zimnice od voća i povrća iz naših krajeva. Zanimljivo je kako sljedbenici trenda "zdrave" prehrane kojoj je jedan od glavnih pravila upravo konzumiranje domaćih namirnica uzgojenih u vlastitom podneblju zanemaruju zimnicu.
Osim već industrijski udomaćenog kiseljenja zelja, krastavaca i paprike ili industrijskog džema, bogatstvo domaćih receptura za zimnice pomalo izumire. Prije nego se upustite u avanturu pripremanja zimnice, dat ćemo nekoliko općenitih praktičnih savjeta. Kao i kod pripremanja bilo kojeg jela, tako je i za zimnicu izrazito važno odabrati kvalitetne namirnice koje ćete dobro oprati i očistiti prije pripreme.
Staklenke u koje se namirnice spremaju moraju biti "sterilizirane". Neka vas to ne obeshrabri, jer ćete to napraviti vrlo jednostavno: staklenke i poklopce operite netom prije spremanja zimnice, a umjesto brisanja krpom, osušite ih u pećnici na 50°C. Zimnicu koju radite bez umjetih konzervansa treba čuvati na hladnom mjestu. Ako nemate negrijanu smočnicu, onda zimnicu treba čuvati u podrumu.

Povrće za zimnicu

Povrće za zimnicu mora biti najboje kvalitete, bez nagnječenih ili trulih mjesta. Takva mjesta možete slobodno izrezati i ostatak koristiti, jer ocat konzervira sve.
Povrće mora biti čisto i suho.
Neko povrće, recimo feferoni ili paprike, bolje je kratko blanširati jer tako omekane i ne gube boju ili aromu. Ovo posebno važi za feferone, jer inače zbog svoje dužine ne stanu ni u jednu staklenku.

Na šta treba pripaziti kod spremanja zimnice

Kao što smo već napomenuli, važno je da povrće za zimnicu stavljate uvijek u apsolutno čiste staklenke i zatvarate poklopcima koji ne propuštaju zrak.
Staklenke punite samo do 2-3cm ispod vrha, te povrće na vrhu pritisnite štapičima ili posebnim plastičnim krugovima, koji služe baš za tu svrhu i mogu se kupiti u sezoni spravljanja zimnice u svakom dućanu. Ovo je bitno budući da se kiselo povrće skupi, te ako nije zaglavljeno ispliva iznad octa i pokvari cijelu staklenku.
Povrće u staklenke stavljajte tako da ima što manje slobodnog mjesta između njega.
Ocat punite uvijek barem 2cm iznad ruba ukiseljenog povrća, budući da povrće kiseljenjem povlači tekučinu u sebe.
Jednom otvorenu staklenku držite u hladnjaku.
Ukiseljeno povrće uvijek vadite samo sa čistim jedačim priborom, jer ako ima i malo nečistoće staklenka se zamuti i ukiseljeno povrće je u kratkom roku nejestivo.

Pogledajte recept za ajvar ovdje

Izvori: www.recepti.hr, www.moja-kuhinja.com